Prva pomisao u kontekstu sigurnosti na gradilištu najčešće se odnosi na padove s visine, spoticanja i nesreće povezane s radom strojeva. Iako se to rijetko spominje, jednako ozbiljne fizičke ozljede mogu prouzročiti loše osmišljeni, nekvalitetni alati i zaštitna oprema.

U našem najnovijem izvješću o sigurnosti u graditeljstvu, u okviru kojeg je anketirano više od 3000 radnika iz cijele Europe, detaljnije se razmatra to pitanje. Čini se da su mnogi ispitanici zabrinuti jer je to pitanje gotovo polovina (47 %) označila kao bitan čimbenik rizika.

To je nešto što se ne smije zanemariti jer nanosi stvarnu štetu građevinskim radnicima diljem kontinenta.
Iako se to na prvi pogled možda ne čini očitim, evo nekih štetnih posljedica kojima nekvalitetni alati izlažu vaše radnike...

Mišićno-koštani poremećaji među najvažnijim su dugoročnim zdravstvenim rizicima za građevinske radnike.
Prema Europskoj agenciji za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA), mišićno-koštani poremećaji najčešći su zdravstveni problem povezan s radom u Europi i čine tri četvrtine zdravstvenih problema na koje se žale građevinski radnici u EU-u.

Iako je dobro poznato da je rad u graditeljstvu fizički zahtjevan, tjelesno opterećenje koje nameće često se povećava kada radnici upotrebljavaju neispravne ili loše osmišljene alate. Bušilica koja ne apsorbira udarce, ključ koji ne leži dobro u ruci ili rukavice koje ne odgovaraju radniku mogu se činiti kao manje neugodnosti, ali s vremenom doprinose trošenju ljudskog tijela.

Upotreba opreme loše kvalitete može dovesti do kroničnih stanja kao što su artritis i vibracijski sindrom (HAVS).

HAVS, koji je čest problem u graditeljstvu, uzrokovan je dugotrajnom izloženošću vibracijskim alatima kao što su pneumatski čekići ili brusilice. Radnici koji se često koriste tim alatima bez odgovarajuće zaštite trpe nepopravljivo oštećenje živaca, što dovodi do obamrlosti, slabljenja stiska, pa čak i do invaliditeta.

Artritis i HAVS dijagnoze su s postupnim napretkom, što znači da se s vremenom pogoršavaju i mogu ozbiljno utjecati na sposobnost radnika da obavlja zadatke, čime se smanjuje njihova produktivnost i kvaliteta života.
Ti zdravstveni problemi ne utječu samo na pojedinca, već imaju i šire posljedice za građevinsku industriju, uzrokujući sve češću odsutnost s posla, veće troškove zdravstvene skrbi i potraživanja naknade štete.

Ulogu koju nekvalitetni, loše osmišljeni alati i osobna zaštitna oprema imaju u pogoršanju tih zdravstvenih rizika ne možemo dovoljno naglasiti.

Na primjer, oprema s neergonomskim ručkama radnike prisiljava da u radu zauzmu neudobne položaje, što dovodi do naprezanja mišića, posebno u leđima, vratu i ramenima. Osobna zaštitna oprema koja radnicima ne pristaje, kao što su čizme koji nemaju dovoljnu potporu, također može dovesti do neprirodnog položaja te povećati umor i rizik od ozljeda.

Stoga ne možemo dovoljno naglasiti važnost ulaganja u dobro osmišljenu opremu i osobnu zaštitnu opremu koja je ergonomski razvijena kako bi se smanjio fizički zamor radnika i spriječio razvoj kroničnih i dugotrajnih bolesti. Nije riječ samo o etičkoj odgovornosti već i o pametnoj poslovnoj odluci. Zdraviji su radnici produktivniji, manje je vjerojatno da će uzeti bolovanje i manje su podložni skupim ozljedama.

Stoga ne možemo dovoljno naglasiti važnost ulaganja u dobro osmišljenu opremu i osobnu zaštitnu opremu koja je ergonomski razvijena kako bi se smanjio fizički zamor radnika i spriječio razvoj kroničnih i dugotrajnih bolesti. Nije riječ samo o etičkoj odgovornosti već i o pametnoj poslovnoj odluci.
Zdraviji su radnici produktivniji, manje je vjerojatno da će uzeti bolovanje i manje su podložni skupim ozljedama.